Sandra Lacić

Tamara Banović

U početnom dijelu predavanja dat ćemo kratak osvrt i analizu rezultata koje su učenici postigli na provedenim Nacionalnim ispitima za Biologiju. 
Jedan od temeljnih mehanizama za uspostavu cjelovitog sustava za praćenje i unapređenje kvalitete obrazovanja jesu nacionalni ispiti čiji se rezultati upotrebljavaju za samovrednovanje škole. To su standardizirani vanjski ispiti kojima je cilj utvrditi postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama u ključnim dijelovima obrazovnih ciklusa. Učenici koji su pristupili nacionalnim ispitima dobili su povratnu informaciju o svojemu postignuću za svaki nastavni predmet iskazanu brojem bodova i pripadajućim opisom razine postignuća koju su ostvarili. Škole uključene u provedbu nacionalnih ispita dobile su skupnu povratnu informaciju o postignućima svojih učenika iz svih  nastavnih predmeta. 
Za ovu radionicu naužno nam je prisjetiti se  triju kognitivnih razine učenja prema Bloomu. Najniža razina odnosi se na reproduktivno znanje temeljeno na memoriranju podataka. Razina konceptualnog razumijevanja uključuje razumijevanje pojava i procesa i osnova je trajnog znanja (koncepti).  Rješavanje problema objedinjava više kognitivne razine: analizu, vrednovanje i stvaranje. 
Oblikovanje zadataka osjetljiv je posao jer o kvaliteti oblikovanih zadataka ovisi objektivnost utvrđivanja opsega i kvalitete usvojenog znanja. Navest ćemo osnovne smjernice za oblikovanje i vrednovanje zadatak za pismenu provjeru znanja. Nakon analize primjera dobrih i loših zadataka, u prvom dijelu radionice sudionici će odrediti ishod, razinu i težinu napisanih zadataka te komentirati njihovu kvalitetu. U drugom dijelu radionice odabrat će jedan ishod na razini aktivnosti i kao skupina napisati jedan dobar zadatak, I., ll. ili lll. razine.

Gotov materijal

Izrada i vrednovanje zadataka  za pisanu provjeru u osnovnoj školi

kako-napisati-dobru

Kristina Vrabec

"U dvoje je lakše zar ne?" naziv je digitalnog alata koji objedinjuje nastavu prirode i geografije (korelacija). Na interaktivan način učenik samostalno istražuje nastavne sadržaje prirode i geografije iz zajedničke teme Zaštita prirode u RH.
Priložena priprema primjer je koji vam može pomoći u struktiriranju nastavnog sata.

Digitalni alat Genially- escape room- Zaštita prirode u RH

zastita-prirode

Tvrtko Pleić

Vida Bilogrević Gatolin

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET

Ana Kodžoman

Nikolina Balić

doc. dr. sc. Marina Vilenica

Ksenija Kezele

U scenariju (Priroda za 6. razred osnovne škole) nastavnici će obrađivati temu biotopa  atmosfere  hidrosfere i biosfere.

Zemlja je čovjekov jedini dom

zemlja-je-covjekov-j

Leopoldina Vitković

DOS naziva Tijela, tvari i smjese

prati međupredmetne sadržaje prirode, matematike i informatike za učenike 5. razreda. Predviđene se aktivnosti mogu ostvariti u predviđenom slijedu, ali funkcioniraju i zasebno. Ukoliko se aktivnosti odvijaju prema predloženom scenariju za njih je potrebno 13 školskih  sati.

DOS naziva Tijela, tvari i smjese 

tijela-tvari-i-smj

SLIKE OD LIŠĆA

Cilj: razvijati vještinu praktičnog rada

Materijal: prešano lišće, kolaž papir, ljepilo

Metode rada: Izraditi slike od prešanog lišća.

SLIKE OD LIŠĆA

slike-od-lisca

U scenariju (Priroda za 5. razred osnovne škole) nastavnici će obrađivati temu energije.

Odakle dobivamo energiju?

odakle-dobivamo-ener

Martina Čiček

Kratko su navedena živa bića voda tekućica i kviz.

Živa bića kopnenih voda tekućica

ziva-bica-tekucica

Marijan Biruš

Interaktivna igra određivanja smještaja lava, tigra, raznih vrsta leoparda i dr. na geografskoj karti svijeta.

Gdje žive leopardi i druge ,,mačke"?

Istražite kakvi su bili prvobitni uvjeti na Zemlji

Koji plin nastaje erupcijom vulkana? 

Ovaj plin bio je tisuću puta zastupljeniji u praatmosferi nego što je to danas?

Istraži kakvi su bili prvobitni uvjeti na Zemlji

Istraživačko pitanje:

 Koji plin nastaje erupcijom vulkana  te je bio tisuću puta zastupljeniji u praatmosferi nego što je to danas?

Pretpostavka:

Materijal: 6 šalica brašna  2 šalice soli  4 žlice ulja  2 šalice vode  ocat   soda bikarbona  staklenka  kadica  tinjajuća treščica

Tijek istraživanja:

Tijek istraživanja: 

Pomiješaj sljedeće sastojke: 6 šalica brašna  2 šalice soli  4 žlice ulja i 2 šalice vode.  Smjesa treba biti glatka i čvrsta (možeš dodati više vode  ako je potrebno) napravi tijesto za izradu vulkana.  Uzmi malu plastičnu bocu od soka ili (bolje) staklenu bočicu sa širokim otvorom  u nju stavi sodu   omotaj ju tijestom i  oblikuj vulkan. Nemoj prekrivati otvor boce  pazi da tijesto ne padne u nju. Napuni bocu s 100 - 200 ml tople vode i dodaj malo crvene tinte (možeš dodati vode prije modeliranja tijesta ali voda se ne smije ohladiti). Dodaj 2 žlice sode bikarbone u tu tekućinu. Usipaj ocat u bočicu. Vulkanu prinesi tinjajuću treščicu.




Analiziraj rezultate i donesi zaključke.

Što se dogodilo s tinjajućom treščicom?
Koji plin je nastao kemijskom reakcijom sode bikarbone i octene kiseline?
Što misliš zašto je koncentracija tog plina u praatmosferi bila velika?
Zašto je koncentracija tog plina puno manja nego što je bila u praatmosferi?
Jesi li potvrdio/potvrdila svoju pretpostavku? Koji podatak podupire tvoju pretpostavku?




Prvobitni uvjeti na Zemlji 

vulkan

Ana Sudarević

Jasna Milički

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja. Obilježavanjem Dana zaštite okoliša diljem svijeta, nastoje se istaknuti glavni okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša. (https://www.zzjzdnz.hr/zdravlje/okolis-i-zdravlje/632). Glavna svrha Svjetskog dana zaštite okoliša 2024. je isticanje važnosti zaštite zdravlja okoliša i podizanje svijesti o utjecaju koji ekološka pitanja imaju na ekonomski razvoj i ljude diljem svijeta. (https://www.twinkl.hr/event/world-environment-day-australia-2024).
Online kviz nudi osnovne informacije kako učenici mogu doprinijeti zaštiti okoliša, a realizira se kao međuškolsko natjecanje putem platforme MS Teams.